PETAK, 2024-03-29, 8:57 AM
Welcome, Guest
[ NOVI TEKSTOVI · CLANOVI · PRAVILA NA FORUMU · PRETRAZI · RSS ]
  • Page 1 of 1
  • 1
Forum » MOJ LESNIK » JAGODE » Razmnožavanje jagoda
Razmnožavanje jagoda
vreloDate: PETAK, 2013-08-16, 12:37 PM | Message # 1
Private
GRUPA: Administrators
PORUKA: 19
Reputation: 0
Status: Offline
Razmnožavanje je najznačajnija osobina svake vrste (bilo biljne ili
životinjske). Na njoj počiva kontinuitet žive materije odnosno opstanak
vrste i posle nestanka jedinke.
Jagoda se može kao i sve vrste biljaka (voćke) razmnožavati
generativno (semenom) l vegetativno (kalemljenjem, delenjem bokora,
živićima i kulturom meristema).
GENERATIVNO RAZMNOŽAVANjE
Razmnožavanje jagode generativno (semenom) je vrlo retko i primenjuje se
samo pri oplemenjivanju (u procesu hibridizacije) , da bi se dobila
prva generacija potomstva (tzv. Rj generacija) , koja se posle
vegetativno razmnožava.
Seme jagode može da klija odmah po sazrevanju ploda, što znači da ne
mora proći period stratifikovanja (izlaganja niskim temperaturama) da bi
klijalo. Međutim, ono zadržava klijavost i posle nekoliko godina
čuvanja u frižideru.
Praksa je pokazala da seme jagode brže klija i ima ujednačenije sejance,
ako se čuva oko mesec dana u vlažnoj sredini, na temperaturi od 0 – 4
°S.
Ovako tretirano seme treba posejati u baštensku zemlju, pomešanu sa
peskom i kompostom. Seme počinje da klija četvrtog dana i nastavlja
sledeće tri do četiri nedelje. Pri optimalnoj temperaturi od 25 °S,
procenat klijavosti iznosi 60 – 94%. Posle pojave prvog lista, sa tri
liske, vrši se presađivanje sejanaca u leje, na rastojanje 5×5 sš. Prvih
dve nedelje presađene biljke se ne smeju direkgno izlagati svetlosti,
već ih treba zasenjivati.
Kada se razvije 4 – 5 listova, presađuju se na stalno mesto, na rastojanju 120 h 130 sš (kako bi se mehanizovano vršila obrada).
Juvenilni (mladalački) stadijum jagode traje 2 godine, a punu rodnost postiže u trećoj godini.
 
VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANjE
RAZMNOŽAVANjE DELENjEM BOKORA
Ovaj način vegetativnog razmnožavanja jagode se ređe primenjuje, i to
samo kod nekih jednorodnih i stalnorađajućih (remontantnih) sorti koje
ne obrazuju stolone ili ih stvaraju vrlo malo.
Biraju se mladi i zdravi bokori koje pre deljenja treba intenzivno
negovati, kako bi se dobilo što više vegetativne mase i dobro razvijen
koren. Da bi se matični bokor dobro razvio, neophodno je uklanjati
cvetove i plodove.
Bokor se deli sečenjem ili očenjivanjem. Najčešće u toku jeseni,
vodeći računa da se matična biljka što manje povredi. Odvojeni delovi
bokora treba da sadrže 5 – 10 žilica i 2 – 4 lista. Ovakve sadnice
jagode se sigurno primaju.
Od dobro razvijenog bokora može se dobiti 5—10 biljaka, a ako se deli ceo bokor i do 20 – 25 biljaka.
Ovaj način rzmnožavanja jagode praksa je odbacila prvenstveno zbog
opasnosti od širenja bolesti i štetočina, a zamera mu se i slabija
razvijenost korena.

RAZMNOŽAVANjE KALEMLjENjEM
Ovaj način razmnožavanja jagode primenjuje se isključivo pri testiranju
matičnih bokora na zaraženost virusima. Ovaj test zaraženosti novih
biljaka virusima, izvodi se pri razmnožavanju jagode kulturom tkiva
(meristema), posle termoterapije, kalemljenjem na biljke indikatore.
Kao indikatori koriste se zdravi sejanci šumske jagode.

RAZMNOŽAVANjE ŽIVIĆIMA
Ovo je jedan od najviše primenjivanih i najpraktičnijih načina za dobijanje sadnog materijala.
Većina sorti jagode imaju osobinu da iz pazuha lista daju stolone. Na
svakom članku stolone po pravilu se razvijaju adventivni pupoljci, koji
daju stablo sa lišćem i korenom, odnosno novu biljku (živić). Živići se
u početku razvijaju na račun matičnog bokora, a kad razviju koren
prekida se veza između bokora i živića.
Jedan bokor može dati prosečno 12 – 18 živića, što zavisi od sorte i
uslova gajenja. Razvijenost živića se progre – sivno smanjuje sa
njihovom udaljenošću od matičnog bokora.
Neke sorte jagode razvijaju veliki broj živića (do 1. 000. 000 živića
po hektaru) , a druge znatno manje (oko 350. 0 – 400. 000 živića po
hektaru).
Najveći broj najkvalitetnijih živića se dobija od jednogodišnjih
matičnih bokora. Što je bokor stariji smanjuje se kvalitet i broj živića
(u drugoj godini za 20%, a u trećoj do 40% u odnosu na prvu godinu –
Šoškić M. 1998).
Proizvodnja živića je laka, brza i masovna. Međutim, živićima se vrlo lako prenose mnoge bolesti i štetočine, a naročito viroze.

RAZMNOŽAVANjE KULTUROM MERISTEMA
Ovo je najsavremeniji način razmnožavanja jagode. Naziva se još i
razmnožavanje kulturom tkiva, kulturom t upgo, mikrorazmnožavanje ili
mikropropagacija.
Ovaj način razmnožavanja otkriven je pre tri decenije i pomoću njega
se mogu dobiti neograničene količine sadnog materijala jagode u
laboratorijskim uslovima, gde je sortno i zdravstveno stanje potpuno
kontrolisano.
Mikrorazmnožavanje se zasniva na sposobnosti biljnih ćelija da na
veštačkoj hranjivoj podlozi i u aseptičkim uslovima obnove ćelije
(reparacija) ili da proizvedu čitave biljke (regeneracija).
Poznato je da se jagoda posle dužeg perioda vegetativnog
razmnožavanja zaražava virusima, a da se prinos zasada čije su sadnice
proizvedene na komercijalan način i zaražene virusima mogu smanjiti i do
80%.
Proizvodnja sadnog materijala jagode kulturom meristema je najefikasniji način u borbi protiv virusnih obolenja.
Ova metoda se zasniva na činjenici da virusi nisu podjednako
rasprostranjeni u celoj biljci. Vršni (apikalni) pupoljak stolone ne
sadrži virus, čak i kada je ceo bokor zaražen.
S druge strane, tkivomeristem se može lako izolovati iz biljke i u
sterilnim uslovima i na pogodnoj hranjivoj podlozi može lako da se
regeneriše cela biljka.
Ovaj način razmnožavanja jagode odvija se u 8 faza:
1. Odabiranje biljaka koje želimo da razmnožimo,
2. Termoterapija,
3. Test infektivnosti biljaka posle termoterapije,
4. Isecanje meristema, posle termoterapje,
5. Izbor i priprema hranjive podloge i zasnivanje kul – ture,
6. Gajenje biljaka u stakleniku i prozvodnja super elitnog sadnog materijala,
7. Uzgajanje elitnog materijala,
8. Dalje negovanje biljaka.
Ovom metodom dobija se garantovano zdrav sadni materijal jagode.
Metoda je brza i jeftina i obavlja se u specijalizovanim laboratorijama
pri institutima ili velikim rasadnicima.
 
Forum » MOJ LESNIK » JAGODE » Razmnožavanje jagoda
  • Page 1 of 1
  • 1
Search: