vrelo | Date: PETAK, 2013-08-16, 12:18 PM | Message # 1 |
Private
GRUPA: Administrators
PORUKA: 19
Reputation: 0
Status: Offline
| ĐUBRENJE JAGODA Đubrenje odgovarajućim đubrivima i njihovim međusobnim odnosima ima veoma važnu ulogu ne samo u razvoju bokora i ostvarivanju visokih prinosa već vidno utiče na kvalitet plodova jagode.
Kada je reč o količini pojedinih hranjivih elemenata u literaturi postoje dosta različiti podaci što je i razumljivo kada se ima u vidu da ti podaci potiču iz dosta različitih uslova gajenja jagode. Na količine pojedinih đubriva potrebnih za ostvarivanje visokih i redovnih prinosa u prvom redu utiče plodnost datog zemljišta kao i njegove fizičke osobine koje mogu biti dosta različite, kao i drugi uslovi.Ipak, bez obzira na izražena neslaganja o potrebi količina pojednih đubriva, jagoda za svoj normalni razvoj i plodonošenje od važnijih makroelemenata najveće potrebe ima za kalijumom, zatim azotom, a najmanje za fosforom. Proizvođači često greše kada je reč o primeni azotnih đubriva, jer najveći deo potrebe za ovim elementom podmiruju u vidu prihranjivanja dajući veće količine azotnih đubriva nego što je to neophodno.Azotna đubriva je najbolje dodavati u obliku organskih đubriva pre sadnje, u količini od 15 – 40 T/ha, u zavisnosti od bogastva zemljišta humusom.Poznato je da veća količina azota, a posebno mineralnog porekla izazivaju negativne posledice preko izražene bujnosti bokora i slabijem zametanju plodova. Posebno, negativne posledice viška azota odražavaju se na lošiji kvalitet plodova izražen preko slabije obojenosti, manje čvrstoće, manjeg sadržaja suvih materija, a samim tim slabije transportabilnosti plodova i njihovog bržeg propadanja.Zbog toga treba težiti, gde god je to moguće, da se osnovne potrebe u azotu za jagodu obezbede razlaganjem organske materije (humus, stajnjak, malč i dr.) a da mineralni azot bude samo dopuna u zadovoljavanju ishrane jagode za ovim elementom. Pri primeni mineralnog azota u vidu prihranjivanja od posebnog je značaja da oblik upotrebljenog đubriva bude u zavisnosti od Ph vrednosti datog zemljišta, o čemu se često ne vodi računa. Objektivno pri jesenjem osnovnom đubrenju javlja se veći problem nego što je to slučaj sa prihranjivanjem azotom. Naime, kompleksno NPK đubrivo koje se nalazi na našem tržištu uglavnom je u obliku popularne petnaestice, dok se druge formulacije uopšte ili teško mogu naći. Ovo kompleksno đubrivo neracionalno je primenjivati kao osnovno đubrivo za jagodu. Neracionalna je njegova primena zbog gubitka većeg dela datog azota, a posebno neskladnog odnosa fosfora i kalijuma prema potrebi jagode za ova dva elementa.Upotreba ove formulacije đubriva neprikladna je, pa i štetna što se kalijum kao najvažniji element za ovu vrstu nalazi u neprikladnom obliku, a to je 40% kalijumova so (KCI) iz koje jon hlora u zemljištu veoma negativno deluje na razvoj jagode. Zbog toga treba težiti, ako je moguće, da se nabavi i upotrebi za osnovno đubrenje kombinacija formulacije 7: 14: 21 ili neka slična, jer je primena ove kombinacije i racionalnija i prikladnija, jer se kalijum nalazi u obliku kalijum sulfata.
Prosečna godišnja potreba jagode za hranjivim elementima iznosi: 70—100 kg/ha čistog azota, 50—80 kg/ha R2O5 i 120 – 150 kg/ha K2O.Đubrenje preko lišća (folijarno) – U savremenoj intenzivnoj proizvodnji jagode dopunsko đubrenje ili prihranjivanje preko lišća skoro da je postala redovna mera. Jagoda je prikladnija za primenu ovog načina đubrenja nego druge voćke.Zbog niskog porasta, gustog sklopa aktivnog lišća, od ranog proleća do kasne jeseni i osetljivijeg reagovanja na ne – dostatak hranjivih elemenata ovim načinom ishrane se može brže i efikasnije delovati nego đubrenjem preko zemljišta. Ovaj vid dopunske ishrane ima poseban značaj kad se jagoda gaji na polietilenskoj foliji, jer je tada otežano đubrenje preko zemljišta. Iako su efekti ovog načina ishrane očiti, kao i laka primena, u praksi se kod nas nedovoljno koristi.
|
|
| |